Ruta 46 ( Karlovac – Donje Mekušje – Banska Selnica – Brođani – Karlovac ) ukupna dužina 53,3 km
Odabirom ove nizinske kružne rute učinili ste pravi potez jer nadomak grada Karlovca, nalazi se pregršt zanimljivih odredišta, slikovitih krajolika uz rijeku Kupu, riječnih kupališta i izletišta.
Vožnja biciklom ovom stazom pružit će vam mogućnost upoznavanja duge i burne povijesti kroz rekreaciju i boravak u prirodi. Podloga je asfalt u dužini 48,3 km, a makadam u dužini 5 km. Ruta ima spoj na rute 42, 47 i 59.
Kružna ruta započinje na trgu bana Josipa Jelačića, središnjem gradskom trgu gdje se nalazi zavjetni pil (“Kužni pil”) s likom Bogorodice izgrađen nakon epidemije kuge 1691. godine.
U geometrijskom središtu čitave Zvijezde, pa tako i trga je zdenac iz 1869. godine ukrašen alegorijskim prikazima rijeka, izgrađen na mjestu barokne fontane koja je crpila vodu dovedenu s borlinskih zdenaca. Karlovac je podignut u 16.st. u svrhu obrane od turskih osvajača, a Zvijezda je naziv za najstariji i središnji dio grada Karlovca, tzv. karlovačku tvrđavu, koja je izgrađena u 16. stoljeću kao renesansni fortifikacijski sustav karakterističnog šesterokrakog oblika. Ulice unutar Zvijezde pravokutno su raspoređene.
Trg je okružen zelenilom i ljepotom gradskih parkova i prije početka rute iskoristite priliku i obiđite Zvijezdu, zađite u sam centar, posjetite Gradski muzej Karlovca, Franjevački samostan s bogatom muzejskom zbirkom.
Započinjete vožnju ulicom Josipa Kraša i krećete se prema Banijanskom mostu. Iz ulice Josipa Kraša dolazite u ulicu Pavleka Miškine i na prvom raskrižju skrećete lijevo u ulicu Janka Draškovića. Na idućem raskrižju skrećete desno u ulicu Ljudevita Gaja i prelazite most na Kupi. Današnji most postavljen je 1947. godine, a dobiven je ratnom reparacijom od Njemačke. Još 1585. godine na mjestu današnjeg Banijanskog mosta gradi se prvi drveni most. Kako je most bio u biti drveni pontonac koji nije odolijevao nepredvidljivim ponašanjem Kupe, Marija Terezija je dala napraviti novi fiksni, drveni most od hrasta 1754. godine.
Taj most je služio do 1880.-ih godina kada su troškovi održavanja postali preveliki te je odlučeno da će se napraviti novi – željezni most! Sagrađen je 1885. godine te je imao dva luka. Za vrijeme drugog svjetskog rata Nijemci su ga srušili 1945. godine. Prelaskom mosta dolazite do Banije, karlovačkog naselja na lijevoj obali Kupe koja je do 1902. bila samostalna upravna općina hrvatsko-slavonske Zagrebačke županije u sastavu Karlovačkoga kotara. Banija je tako nazvana jer je uvijek bila pod banskom vlašću i osnovana je u 14. stoljeću. Nakon vožnje ovim karlovačkim naseljem skrenite desno nakon supermarketa Plodine u ulicu Selce. Vožnja biciklom uz rijeku Kupu uistinu je nešto posebno i nastavite vožnju ulicom Selce te kod Kapelice Presvetog Srca Isusovog skrenite desno u Kapeličku ulicu.
Dolina je idilična i bajkovita, a priroda oduševljava. Kod Vodostaja se rijeka Korana ulijeva u Kupu i na tom ušću još uvijek se može vidjeti plovni bager kako vadi šljunak iz korita rijeke i mala motorna teglenica kojom se po rijeci transportira šljunak. Pjeskarenje na Kupi, nekada dok se pijesak vadio ručno metalnim tuljcima u široke čamce, bilo je vrlo cijenjeno zanimanje Karlovčana. Upravo ovdje svojim ulaskom u nizinu Pokuplja, Kupa postaje prava nizinska rijeka. Nastavite vožnju ovom idiličnom dionicom do Donjeg Mekušja gdje ćete skrenuti desno prema Rečici i Luki Pokupskoj gdje je spoj sa rutom 42. Ovaj dio rute je okruženom šumom i livadama te nastavite vožnju prema Zamršju koje pripada administrativnoj općini Rečica. Vozite se cestom D36 i prije ulaska u Pokupsku Blatnicu skrenite desno na most preko Kupe za Bansku Selnicu.
Most je dugačak 174,3 metra i širok gotovo 10 metara i sa obje strane mosta ima biciklističko pješaku stazu, zastanite i uživajte prije povratka na desnu obalu u pogledu na smirujuće zelenilo rijeke Kupe. Nakon Banske Selnice ruta nastavlja prema naseljima Kablari i Skakavac. Naselje Skakavac je malo urbano središte karlovačkih mjesnih odbora istočno od rijeke Korane i južno od rijeke Kupe, te je sa župnom crkvom također i vjersko središte tog kraja. Vožnja ovom dionicom nastavlja se mirnom i slikovitom asfaltnom cestom i vrlo je ugodna i dinamična jer nije opterećena prometom. Nakon Skakavca nastavljate prema Brođanima i dok se vozite ovom rutom primijetiti ćete ostatke ratnih razaranja.
U Brođanima se odmorite i okupajte te svakako zaplovite na žitnoj lađi Zora. Doživite jedinstveni pogled na prirodu kao putnik neponovljivog riječnog broda, drvene lađe duljine 25 metara, kakva je u 18. stoljeću plovila Kupom koja će Vas provesti kroz vrijeme i oživjeti vrijednost starog hrvatskog hrasta od kojeg je izgrađena, vrijednost svakog klina i planjke koje su vrijedne ruke starih tesara djelale samo za Vas.
Nakon Brođana vozite se okruženi šumama i obrađenim poljima prema Popović brdu i Kamenskom gdje se nalaze Pavlinski samostan i crkva Blažene Djevice Marije Snježne, jedni od najvažnijih sakralnih spomenika na području karlovačke županije.
Pavlinski samostan i crkvu Majke Božje Snježne podigla je Katarina Frankopanska 1404. te je dovela pavline iz Poljske. Tijekom turskih osvajanja pavlini su morali napustiti crkvu i samostan, u koje su se ponovno vratili u 18. stoljeću. Obnova teško stradale crkve trajala je od 1742. do 1767. Pavlinski samostan i crkva, u to su doba postali važno kulturno i umjetničko središte ovoga područja. Potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća samostan i crkva također su se obnavljali i sanirali da bi sve to bilo uništeno u Domovinskom ratu početkom listopada 1991. Sve je obnovljeno 2007. a zanimljivo je da su hrvatske, na obnovi su sudjelovali i poljski restauratori.
Iz Kamenskog se uputite kroz Gornje Mekušje prema Karlovcu, do starog drvenog Koranskog mosta . Taj most jedan je od simbola grada Karlovca i napravljen je od dobre hrastove građe davne 1934. godine. Nastavite preko mosta Ruskim putem i ugledat ćete najljepši koranski slap te obalu gdje se nalazi najduža, najljepša i najposjećenija gradska šetnica s romantičnim drvenim mostom na pontonima. U neposrednoj blizini nalazi se Foginovo kupalište, kao jedino registrirano riječno kupalište u Hrvatskoj, dobitnik Zelenog cvijeta i Turističkog cvijeta. Uz obilje popratnih sadržaja na obali i u samoj rijeci (boćalište, odbojka na pijesku, stolni tenis, košarka, viseća kuglana, sprave za vježbanje, te u rijeci – atraktivne sprave za mlađe kupače i vaterpolo igralište), vrijedi naglasiti da je Foginovo i jedina hrvatska riječna plaža prilagođena potrebama osoba s invaliditetom. U Karlovcu je, kao u vjerojatno nijednom gradu u Hrvatskoj, posve očigledan značaj rijeka za život ljudi i opstanak čitavog biljnog i životinjskog svijeta.
Prije povratka na Trg bana Josipa Jelačića ovdje možete uživati i u bogatoj gastronomskoj ponudi restorana i hotela s jedinstvenim pogledom na Koranu i koranski slap.